Korisni savjeti

Definicija auto pneumatike i autogume

Auto pneumatika (u nastavku pneumatika) je dio kotača koji povezuje vozilo s kolnikom i omogućava prijenos sila i momenata koji se javljaju u naliježnoj plohi kada vozilo stoji ili se kreče.

Glede na sastavne dijelove razlikujemo dvije vrste pneumatika:

1. Pneumatika tubeless se sastoji od plašta, naplatka i ventila sa zaštitnom kapicom, te zraka za punjenje naplatka.

2. Pneumatika tube type se sastoji od plašta, naplatka, zračnice s ventilom i zaštitnom kapicom, pneumatika za poluteretna i teretna vozila i štitnika i zraka za punjenje zračnice.

Plašt je sastavni dio auto pneumatike – od gumenih je dijelova i armature koji su spojeni u jednu cjelinu.

 

Tlak zraka u gumama

Propisan tlak u gumi je ključni faktor za sigurnu vožnju i duži vijek trajanja guma. Preporučuje se provjeriti tlak guma barem jednom mjesečno s preciznim ispitivačem tlaka za autogume.

Stalni gubitak tlaka u gumama je indikator mogućeg problema u montaži na kotač; ukoliko se suočite s ovim problemom, odmah stupite u kontakt s vašim automehaničerem. Obavezno provjerite tlak dok su gume hladne i u stanju mirovanja neko vrijeme. Budete li vozili, pa makar i jedan kilometar , to će uzrokovati rast tlaka u gumi te vam dati pogrešna očitavanja.

Neki uobičajeni uzroci za spori gubitak zraka:

• Rizici vožnje na cestama (rupe, rasjekotine, šteta od udara na oblozi, sloju tkanine ili bočnoj gumi)

• Puštanje zraka na ventilu (zbog oštećene ili stare gumene osnove ventila ili zbog oslabljenog ili oštećenog tijela ventila)

• Puštanje zraka u ležištu žičane jezgre (zbog korozivnog materijala na naplatku koji sprječava pravilno nasjedanje stope gume na naplatak, zbog oštećenja ležišta stope gume sa jezgrom nastalog radi slučajne greške prilikom skidanja ili stavljanja gume

 

Provjeravanje gazne površine gume

Sve gume za osobne automobile, lagane kamione, srednja dostavna vozila i teretna vozila imaju indikatore istrošenosti gazne površine. Indikatori su smješteni u utorima gazne površine na nekoliko mjesta jednako po obimu gume. Kad je guma istrošena do te mjere da i jedan od indikatora dođe u istu ravninu sa šarom, vrijeme je da se guma promijeni.

 

Balansiranje guma

Neizbalansirane gume uzrokuju vibraciju koja može dovesti do zamora vozača, preuranjene ili nepravilne istrošenosti guma, te nepotrebnog trošenja ovjesa vašeg automobila. Gume se prvi puta moraju balansirati kad se montiraju na kotače ili kad se ponovno stavljaju nakon popravka. Balansiranje guma mora se provjeravati na prvi znak vibracije.

 

Centriranje vozila

Vozilo je propisno centrirano kad su sve komponente ovjesa i sustava upravljanja stabilne kad guma s kotačem funkcionira dobro. Ako ste primijetili nejednako trošenje guma, to može biti uzrokovano pogrešno centriranim vozilom te se morate obratiti stručnjaku koji će vam savjetovat što trebate učiniti kako bi ispravili problem.

 

Rotacija guma

Iako većina ljudi može sama rotirati vlastite gume, lakše je i brže to prepustiti stručnjaku. U vašem priručniku za vozilo navedeno je kako i kada pravilno rotirati gume. Ako nije navedeno koliko često je potrebo rotirati, opće pravilo je rotiranje guma s prednje na stražnju osovinu i obratno. Preporuča se rotirati gume svakih 5000-8000 km kako bi se one ravnomjerno trošile.

 

Popravljanje guma

Popravke guma poželjno je prepustiti stručnjaku. Pravilan popravak uključuje skidanje gume sa naplatka za temeljiti pregled i provjeravanje štete te krpanje rupa koje se mogu zapušiti prema ograničenjima i napucima za popravke.

 

Zašto se ljeti voziti s ljetnim,a zimi sa zimskim gumama?

Gazni sloj ljetne gume kod niskih temperatura otvrdne, pa je zato ležanje na cesti lošije, a put kočenja duži. Gazni sloj zimske gume mekši je i jamči izvrsno ležanje na cesti i kod niskih temperatura, ali se zato na vrućem ljetnom asfaltu brzo troši i imaju duži zaustavni put kod kočenja od ljetnih. Ljetne je gume preporučljivo zamjeniti zimskima kada jutarnja temperatura padne ispod 7 °C te svakako zamjeniti sve četri gume jer stavljanje zimskih guma samo na prednju (pogonsku) osovinu može biti jako opasno zbog tendencije zadnjeg kraja automobila da se zanosi kod kočenja i u zavoju.

 

Kako spremati i čuvati gume?

•Gume čuvajte na suhom, hladnom i tamnom mjestu

•Zaštitite ih od benzina, ulja i masti

•Gume ne čistite mlazovima vode pod visokim tlakom

 

Održavanje gume

Što možete sami:
• Napuhivanje gume
• Provjeravanje gazne površine gume

Za što se morate obratiti stručnjaku:
• Balansiranje guma
• Centriranje vozila
• Rotacija guma
• Popravljanje guma

Napuhivanje guma
Propisan tlak u gumi je ključni faktor za sigurnu vožnju i duži vijek trajanja guma. Preporučuje se provjeriti tlak guma barem jednom mjesečno s preciznim ispitivačem tlaka za gume.

 

Istrošenost ramena gume: NEDOVOLJAN TLAK U GUMI

Ako guma izgleda tako, možda tlak nije dovoljan. Najgori neprijatelj gume je nepravilan tlak. Nedovoljan tlak smanjuje vijek trajanja gazne površine zato što se povećava trošenje gazne površine na vanjskim rubovima gume. Također stvara i višak topline koji može prouzročiti oštećenje gume pa i njeno puknuće i uništenje.

 

Istrošenost sredine gume: PRETJERAN TLAK U GUMI

Ako je tlak u gumi pretjeran, najveće opterećenje je na sredini gazne površine i ona se troši brže nego vanjski rubovi. Također je i vožnja na takvim gumama puno neudobnija nego kod ispravnog tlaka. Nejednako trošenje gume smanjuje njen optimalan vijek trajanja. Redovito provjeravajte jesu li vaše gume propisno napuhane.

 

Nazubljeni rubovi: POGREŠNO CENTRIRANJE

Imaju li rubovi gazne površine nazubljeni izgled? Takav izgled nastaje zbog nekontroliranog trenja gume o površinu ceste. Rješenje ovog problema je korekcija centriranja.

 

nepravilno trošenje guma